Brzina na vodi

"Victorian Speed Boat Club" u Kotoru

Danas su gradjani Kotora i ostali posjetioci mogli uzivati u carima brzih camaca koji su pokazali svoju gracioznost voznjom kroz Bokokotorski zaliv. Publici se prestavio Victorian speed boat club koji postoji jos od davne 1948 godine i ucestvuje u trkama brzih brodova jos od tog vremena. U Kotoru se vozilo kruznom stazom duzine 4,2 kilometra i to cetiri kruga. Trka je trajala oko 30 minuta i ucestvovalo je 6 takmicara sa njihovim camcima koji se svi clanovi Victorian speed boat club-a.

Da bi smo saznali nesto vise o ovom klubu i o samim camcima razgovarali smo sa menadzerom Victorian speed boat club-a. Postoji mnogo klasa Inboard camaca - od limitiranih Hidroaviona i limitiranih displasementa koje pokrece motor V.12 i supercharged V.8 sa snagom od 1000HP do 2500HP. Ovi camci mogu da dostignu brzinu od 340 kilometara po casu. Sa druge strane imamo 1,6 litara Oz Lite camce koje pokrece 1,6 litara Twin Cam Toyota motori. Postoje i 6, 5,2, 4,2 litara hidroavioni koje pokrece 4,2 Holden motori koji proizvode sangu od 300 do 700HP. Takodje postoji i kalsa za junior vozace sa godistem od 12 do 17 godina.

Trke brzim brodovima su podredjene kontroli Australijske Power boat Associatian (APBA), svi klubovi i brzi brodovi moraju biti registrovani kod APBA da bi se sprovele pravilne trke i sabiranje pojena u takmicarskim dogadjajima i da bi ostvareni rezultati i rekordi bili validni.

U danasnjoj trci ucestvovali su:

1.
Ime broda: Aussi Connection
Vlasnik: Barry Tailor
Vozac: Barry Tailor
Motor: Unlimited Hydroplane
Sponzor: PT Engineering

2.
Ime broda: Beer 'N' Boats
Vlasnik: Greag Holland
Vozac: Kane Charles
Motor: Unlimited Hydrophone
Sponzor: Veitch Marines

3.
Ime broda: Tobasco
Vlasnik: Des Lawton
Vozac: Greag Holland
Motor: Unlimited Hydroplane
Sponzor: --

4.
Ime broda: Another Madam
Vlasnik: Bob Webbster
Vozac: Bob Webbster
Motor 1,6 Toyota
Sponzor: --

5.
Ime broda: RKM
Vlasnik: Rick Manasch
Vozac: Rick Manasch
Motor: 1,6 Toyota
Sponzor: --

6.
Ime broda: Ciclop
Vlasnik: Fred Bo
Vozac: Fred Bo
Motor: 1,6 Toyota
Sponzor: --

Let nad Kotorom

Paragliding

Tvrdjava koja je vjekovima krasila Kotor, jos od doba Mlecana, sada je dobila jos jednu svrhu. Hrabri i iskusni paragidicari su sa vrha tvrdjave, svojim letjelicama, kruzili nebom iznad Kotora. Okupljeni na trgu od Oruzja su mogli uzivati u ovom sportu, a oni hrabriji su se mogli i oprobati.

Paragliding je rekreativni i takmicarski sport letjenja. Paraglider je slobodno - leteca letjelica koja se lansira sa nogama. Pilot sjedi u gnijezdu smjestenom ispod krila. Da bi smo saznali nesto vise o ovom sportu raspitali smo se kod profesionalnog paraglajdicara sa nasih prostora Milanom Zugicem.

Ovaj sport datira jos od davne 1954 godine kada je Walter Neumark osmislio letjelicu kojom ce se pilot moci sam lansirati trkom preko ivice provalije i moci sam da odredjuje svoj smjer kretanja i vecu preciznost sletanja.

Oprema

Opremu ove letjelice cine krilo ili "canopy" koji je poznat po svojoj aerodinamicnosti ili "parafoil". Ovakva krila sastoje se od dva lezaja koja su povezana na takav nacin da formiraju red celija. Ostavljajuci vecinu celija otvorenim na ivici nagiba, dolazeci vjetar odrzava otvorenost krila, ocuvavajuci tako njihovo prvobitno stanje. U nekim modernim paraglajderima, neke od celija su zatvorene da bi formilale bolji protok vazduha. Pilot je povezan sa krilom sa mnostvom konopa. Konopi su svrstani u dva snopa sa lijeve i desne strane pilota. Snopovi su povezani za pilota sa dva "carabiners". Krila paraglajdera imaju raspon od 20 do 35 metara i teze od 5 - 7 kilograma. Brzina koja se moze postici sa ovom letjelicom je od 20 - 60 km/h. Takodje pilot je opremljen sa padobranom, mskom za ronjenje, variometar za mjerenje brzine vjetra, radio,gps. Tezine pune opreme za paragliding iznosi od 16 - 18 kilometara.

Kontrola

Kontrola paragidera je vrlo jednostavna. Kontrole koje pilot drzai u svakoj svajaj ruci nazivaju se "brakes" i one su povezane sa lijevom i desnom ivicom krila. "Brakes" se koriste da bi se uspostavila zeljena brzina, i skretanje u zeljenom pravcu.

Lansiranje

Kao i sa svim letjelicam, lansiranje i sletanje se radi uz vjetar.

Prednje lansiranje se radi kada je vjetar vrlo blag, pilot trci naprijed tako da bi se vazdusni pritisak generisao usled kretanja naprijed naduvavajuci krila.
Zadnje lansiranje se radi u slucajevima jakog vjetra gdje pilot stoji licem okrenutim vjetru , cineci da sam vjetar naduva krila.

Sletanje

Sletanje podrazumijeva dovodjenje u liniju paraglaidera uz vjetar, koristeci "brakes" da se smanji brzi prije samog dodira sa zemljom.

Veliki je broj paraglidera u svijetu, ali se vjeruje da Francuska ima najveci broj pilota oko 25000. Posle nje su Njemacka, Japan, austria sa oko 20000.

Takodje postoji i vise svjetskih rekorda u paraglidingu:

• Najveca distanca - 461,6 kilometara - Frank Brown
• Najveca distanca sa odredjenim ciljom - 368,9 kilometara - Aljaz Valic
• Najveca dostignuta visina - 4526 metara - Robbie Whittall
  

Opera "Fantom"

Poznata opera "Fantom" u Hotelu "Vardar"

Sinoc je u hotelu Vardar odrzana cuvena francuska opera "Fantom". Ova opera datira jos od 1911 godine i njena cuvena radnja o fanyomu koji zivi ispod opere i nevjerovatne ljubavi izmedju njega i poznate operske pjevacice ocarala je sinocne posjetioce.

Istorija opere "Fantom"

Covjek koji je stvorio Fantoma, Gaston Leroux francuski autor, je bio covjek opsjednut sa teatrom i pozornicom i cinilo se pravednim da posle dugog niza godina borbe, pisanja kolumni za gradske novine i velikog broja neuspjelih djela, ostavi svoj trag na literaturu sa svojim romanom o nevjerovatnoj epizodi u istoriji najvece francuske opere.

Iskreno govoreci, bila je potrebna magija pozornice, i umjetnost dramaturga da publiku familijarizuje sa Fantomom, ali Leroux je takodje uspio da uhvati na svojim stranicama i atmosferu vremena u kojima se radnja desavala - kasni 19 vijek kada je Francuskom vladalo vjeravanje u nadprirodno i u duhovni svijet.

O piscu

Rodjen u Parizu 1868 godine, Leroux je i sam interesantan kao i prica. Fotografi ga otkrivaju da je bio vrlo visok i gojazan covjek sa kosom zalizanom nazad i brkovim, koji je pratio modne trendove tog vremena. Bio je vrlo pompezan covjek i tvrdi je da njegova porodica vodi korijene od Vilijama Osvajaca.

Iako se njegova literaturna obrazovanost probijala na sam vrh njegove generacije, kada je njegov otac odlucio da bi trebao da postane advokat, Leroux se promijenio od energicnog ucenika do idealnog studenta. Teatar je ocito obuzimao svu njegovu mastu, i nije iznenadjujuce sto je posle zavrsenih studija nastavio da pise.

Smjer kretanja njegovog zivota je bio promijenjen kada je iznenada umro njegov otac i ostavio mu veliko bogatstvood skoro milion franaka. Ubrzo Laroux je napustio pravnu praksu i pianje i predao se porocima kockanja, poker je bio njegova omiljena igra. Za manje od godinu dana potrosi je svo svoje nasledje.

Sa nimalo potistenosti Leroux nalazi posao u L'Echo De Pariz 1890 gdje je bi zamoljen da kombinuje svoje znanje parava i ljubav prema teatru kao sudski reporter i kao drama kriticar. Kao investigacionom reporteru njegove novine su mu odobrile da otkriva neke od korimpiranih funkcionera i tako stekne ime u novinarstvu.

Ovaj pasos za avanture odveo ga je iz Finske, preko Italije, Egipta i Maroka, cesto se prerusavajuci kako bi bio u mogucnosti da prisustvuje dogadjajima iz prve ruke.

Njegovo zdravlje i prirodna zelja da se smiri sa svojom porodicom ucinile su da napusti posao novinara i postane novelista. 1907 godine, iskoristio je svoje divljenje prema Edgar Allan PoE i sir Arthur Conan Doyle, da stvori mladog detektiva, Joseph Rouletablle, koji je otkrio neresiv zlocin pocinjen u zakljucanoj sobi. Knjiga se zvala "Misterija zute sobe".

1911 godine objavio je "Fantoma opere", upoznajucu citaloce obajsnjavajuci im svoje vidjenje cudnih dogadjaja koje su se dogodile u poznatoj opri 1880 godine. Leroux objasnjava kako ispod opere postoje veliko jezero gdje se fantom krio medju skeletima nekih jadnika koji su bili ubijeni u celijama zatvora koji se nalazio na mjestu tadasnje opere.

Kniga nije dozivjela uspjeh, prodaja je bila razocaravajuca. Jedina publika koja je bila zainteresovana za Fantoma bila je generisana u serijalizaciji ove price u Francuskim, Engleskim i Americkim novinama u kojima su se nalazile i ilustracije Fantoma. Zahvaljujuci ovim serijalnim clancima Univerzal Pictures odlucuje da snimi film o Fantomu opere. Film je prvi put bio prikazan 1925 godine.

Tragicno, Leroux nije dozivio da vidi puni trijumf njegove opere, bio je prisutan u pozoriste kada se film prvi put prikazivao. On je u tom trenutku bio vrlo loseg zdravalja i umro je 15 Aprila 1927godine. Imao je 59 godina i napisao je preko 60 novela, od kojih ga nijedna nije ucinila bogatim. Danas kopije vecine njih nije moguce naci osim "Fantoma opere" i "Misterije zute sobe".

U ti cetvrtine vijeka njegovog postojanja "Fantom opere" je totalno bacio sjenku na svok tvorca, i u isto vrijeme postao poznat izraz u svakodnevnom zivotu. Kakav veliki osmjeh bi se nasao na licu bivseg zurnaliste i ljubitelja teatra nakon svih ovih godina.

Uspjeh opere

Mjuzikal je otoren u Her Majesty's Theatre 9 Oktobra 1986 godine sa Michaelom Crafordom i Sarom Brightman u glavnim ulogama i bilo je desetine produkcija od tada.

"Fanto opere" je dragulj u kruni The Really Useful Group's Copyrights. To je finansijski najuspjesniji mjuzikal svih vremena, sa prihodom od preko 5 milijardi dolara, cini Fantoma najuspjesnijom zabavnom avanturom svih vremena, nadmasujuci ne samo ostale scenske produkcije neego i popularne filmome kao sto je Titanik ( 1,2 milijarde ) i neke od popularnih blockbusterra kao sto su Lord of the Rings, Jurassic Park i Star Wars. Svjetska posjecenost je preko 80 miliona ljudi, opera je igrana preko 65 000 puta, u 25 zemalja. Osvojila je preko 50 teatar nagrada kao 7 Tony's, i trenutno je 8 produkcija sirom svijeta.

Filmska verzija "Fantoma opere" je ostvarena 2004 godine i rezirao je Joel Shumacher.

Nagrade

1986 LONDON Olivier Awards

• Performance in a Musical - Michael Craford

• Musical of the year

London Evening Standard

• Best Musical

2002 Oliver Awards

• Audience award for Most Popular Show

1999/2001 UK Group Leisure Industry Award

• Best Theatre Prodiction

1988 NEW YORK Tony Awards

• Best Musical
• Leading Actor in a Musical - Michael Craford
• Featurd Actress in a Musical - Judy Cay
• Director - Hal Prince
• Sets - Maria Bjonson
• Costumes - Maria Bjonson
• Lighting - Andrew Bridge

1988 Drama Desk Awards

• Best Directing - Hal Prince
• Actor in a Musical - Michael Craford
• Best Music - Andrew Webber
• Best Orchestration - David Cullen
• Best Scenery - Maria Bjonson
• Best Lighting - Andrew Bridge

1988 Outer Critics Circle Awards

• Best Musical
• Best Design - Maria Bjonson
  
• Best Actor - Michael Craford

1989/90 LOS ANGELES Drama Critics Awards

• Best Actor - Michael Craford
• Best Sets - Maria Bjonson
• Best Lighting

Svensak Daglanse Operapris

• Mikael Samuelson

1991 Womens Weekly Golden Gavel Awards

• Miscallaneous - The Phantom of the Opera

Scene i muzika

Scena 1 - The dress Rehealrsal of Hannibal
"Think of me"

Scena 2 - After the Gala
"Angel of Music"

Scena 3 - Christines Dressing Room
"The mirror"

Scena 4 - The Undergraund
"The Phantom of the Opera"

Scena 5 - Beyon the Lake
"The Music of the Night"

Scena 6 - Backstage
"Magical Lasso"

Scena 7 - The Manager's Office
"Notes"

Scena 8 - The Performance of Muto
"Poor Fool"

Scena 9 - The Roof of the Opera House
"All I Ask from You"