Danas se u Kotor moze uci kroz troja gradskih vrata od kojih su glavna Morska vrata koja su u danasnjem obliku poticu iz XVI vijeka. Izradjena su za vrijeme mletackog providura Bernarda Renijera. Nekada je more dopiralo sve do ulaza, odnosno do samih morskih vrata. Građena su u renesansno-baroknom stilu, o cemu svjedoce stub i luk u Bunjato tehnici. 
Sadasnja katedrala je trobrodna, nekoliko puta je renovirana, narocito nakon zemljotresa 1667. godine, kada su bili unisteni zvonici i dio fasade. Nakon zemljotresa, novi zvonici su izgradjeni u baroknom stilu. Narocitu paznju privlace rozete na fasadi koje su nekada bile romanicke, a danas su profilisane goticko-renesansnim motivima. Katedrala Svetog Tripuna posjeduje bogatu zbirku umjetnickih slika: Marina Lovrovog Dobricevica, Tripa Kokolje, Paola Veronezea, Verolima di Santa Kroce i drugih sjajnih umjetnika. U katedrali je i bogata kolekcija zlatnih i srebrnih relikvija, djela lokalnih majstora iz perioda od XIV do XVIII vijeka. Unutrasnjost katedrale oslikana je freskama koje su radili grcki majstori. Najznacajniji dio unutrasnje dekoracije je romanicko-goticki ciborijum iz XIV vijeka, koji se nalazi nad glavnim oltarom. Na zidu apside je Zlatna pala sa prikazom Hrista, Bogorodice, Svetog Jovana i Svetog Tripuna, kao i 16 drugih svetitelja. Rad je kotorskih zlatara iz XV vijeka. 
natpis na zapadnoj fasadi. Ovo je skromna jednobrodna crkva, ciji je glavni brod podijeljen na tri traveja, istovremeno jedina gradjevina u gradu koja nije pretrpjela znacajnija ostecenja tokom zemljotresa. Crkva Svetog Luke ubrzo nakon izgradnje oslikana je freskama, od kojih su ostali samo fragmenti na juznom zidu. Ikonostas crkve je djelo daskala Dimitrija, rodonacelnika Bokokotorske slikarske skole Rafailovic iz XVII vijeka. Ova crkva je nekada bila katolicka, ali je kasnije data na koriscenje pravoslavnim vjernicima. Crkva ima dva oltara - katolicki i pravoslavni. Pod u crkvi je sacinjen od nadgrobnih ploca na zajednickim grobnicama kotorskih gradjana, jer su se sve do 30-tih godina sahranjivanja obavljala u samoj crkvi . 
Zastita i prezentacija kulturnog nasljedja
Informativno-edukativnu radionicu o digitalizaciji kulturne batine odrzace se danas u Kotoru u organizaciji Nevladine organizacije „Notara“ iz Kotora, koja se bavi primjenom najnovijih tehnologija u svrhu unaprjedjenja zastite, valorizacije i prezentacije dokumentarnog nasljedja
Radionica se organizuje u saradnji sa tri vodece svjetske institucije iz te oblasti, cije je sjediste u Italiji.
Bogatstvo i raznovrsnost kulturne bastine Italije, iskustvo u njenoj zastiti, kao i visevjekovna povezanost Italije sa Crnom Gorom i Kotorom, su dobra preporuka da nasa zemlja prihvati njihova iskustva u obradi, zastiti i prezentaciji svog kulturnog nasljedja.
Predavaci koji ce boraviti u Crnoj Gori do osmog maja, ce razgovarati sa predstavnicima lokalne i drzavne vlasti.
U planu je i posjeta crnogorskih arhiva, biblioteka i muzeja kako bi se upoznali sa kulturnom bastinom Crne Gore i time stvorili preduslovi za buducu saradnju i realizaciju zajednickih projekata.
S obzirom na prirodu dokumentarnog nasljedja pohranjenog u Kotoru, nastojimo da intenzivno razvijamo saradnju sa kolegama iz inostranstva, posebno sa onima iz okruzenja (Arhivski i bibliotecki materijal na ovim prostorima stvaran je vjekovima djelovanjem kako lokalnog stanovnistva, tako i administracija drugih drzava kojima smo teritorijalno pripadali kroz proslost i sa kojima smo neizbjezno kroz kulturno nasljedje povezani i upuceni na tijesnu saradnju).
Нема коментара:
Постави коментар