Baviti se muzikom jeste privilegija

Muzicki festival mladih Crne Gore sinoc je otvoren u kotorskoj koncertnoj dvorani Muzicke skole „Vida Matjan“. Otvaranju festivala prisustvovao je veliki broj ljubitelja muzike, predstavnici Opstine Kotor, Ministarstva prosvjete i nauke, Zavoda za skolstvo. Festival je odavno opravdao svoje postojanje,prvenstveno kvalitetom izvodjaca i ucesnika, a danas vec afirmisanim svjetski priznatim muzicarima.
Festival je otvorila Vesna Vucurovic, pomocnica ministra prosvjete i nauke. Profesori Muzicke skole „Vida Matjan“, prigodnim programom su se predstavili kotorskoj publici.
- Ovakvi susreti imaju visestruki znacaj i zadivljujuce je sto se za tako kratko vrijeme, na jednom mjestu pokaze ono najbolje sto nase muzicko skolstvo ima. Niko ne sumnja da ima sto da se pokaze, jer svi dosadasnji festivali su to potvrdili i bili prilika da najtalentovaniji mladi ljudi predstave svoje kreativne potencijale. Ujedno je ovo mogucnost da se oda priznanje muzickim pedagozima Crne Gore, koji uz veliko zalaganje i strucnost, odgajaju nove talente, afirmisuci svoj profesionalni i doprinoseci ukupnom kulturnom potencijalu naseg drustva.Svi se radujemo nagradama, ali mislim da su svi ucesnici vec nagradjeni dolaskom na ovaj Festival, koji ima visoke profesionale standarde, kazala je, otvarajuci Festival Vesna Vucurovic.
- Domacin i organizator festivala porucila je svim ucesnicima, mladim m
uzicarima, da se predstave u pravom svijetlu i opravdaju ogroman rad koji stoji iza njih, njihovih profesora i pedagoda, i zelju da odu iz Kotora zadovoljni, ali ne samo nagradom i postignutim rezultatom,vec i jednim licnim zadovoljstvom, koje pruza izvodjacka sposobnost i mogucnost muziciranja, ono zadovoljstvo koje pruza podijum, kazala je Marina Dulovic, direktorica kotorske muzicke skole.Duloviceva je takodje porucila mladima, ucesnicima festivala muzike u Kotoru da istraju u svojoj namjeri da svoj zivot posvete muzici, da ih ne pokolebaju trenutne neprilike ili nerazumijevanje i marginalizovanje profesije koja se trenutno nalazi na dnu liste prioritetnih zanimanja.
Sva razmisljanja i sve aktivnosti mladih muzicara treba da budu usmjereni u pravcu kvalitetnog obrazovanja, sto ce u svakom slucaju biti garancija da njihova buducnost nece i ne moze biti ugrozena. Baviti se muzikom je privilegija koja je u sustini samo rijetkima dostupna, a u tome jeste car.Ovih dana u Kotoru se prozima pozitivna energija, mladost, talenat i vedrina koju nose mladi sa sobom i ostavljaju je da ostane da leluja u zidinama drevnog grada.Dakle, naredna dva dana, paralelno u sest kotorskih sala ce se mladi muzicari predstaviti, pokazati ono sto su uradili sa svojim profesorima.
Prve nagrade
Na Festivalu mladih muzicara Crne Gore podijeljene su i prve nagrade.Klavir
V kategorija, zlatnu liru dobili su Rastko Buljancevic ucenik skole „Vida Matjan“ (98.99) i Tamara Jasovic, takodje ucenica ove skole (96.33).Srebrna lira pripala je ucenici skole „Vasa Pavic“ iz Podgorice Maji Krkotic (94.66) dok je bronzanu liru osvojila Dragana Scepanovic, iz iste skole (86.66). Pohvaljena je ucenica skole „Vida Matjan“ Rajna Ognjenović (80.25).Klavir VI kategorije Zlatnu liru dobila je Elizabeta Bickarjova (97.25) sa cetinjske Muzicke akademije i Danijela Medigovic (65.33) sa iste Akademije.
Sadasnja katedrala je trobrodna, nekoliko puta je renovirana, narocito nakon zemljotresa 1667. godine, kada su bili unisteni zvonici i dio fasade. Nakon zemljotresa, novi zvonici su izgradjeni u baroknom stilu. Narocitu paznju privlace rozete na fasadi koje su nekada bile romanicke, a danas su profilisane goticko-renesansnim motivima. Katedrala Svetog Tripuna posjeduje bogatu zbirku umjetnickih slika: Marina Lovrovog Dobricevica, Tripa Kokolje, Paola Veronezea, Verolima di Santa Kroce i drugih sjajnih umjetnika. U katedrali je i bogata kolekcija zlatnih i srebrnih relikvija, djela lokalnih majstora iz perioda od XIV do XVIII vijeka. Unutrasnjost katedrale oslikana je freskama koje su radili grcki majstori. Najznacajniji dio unutrasnje dekoracije je romanicko-goticki ciborijum iz XIV vijeka, koji se nalazi nad glavnim oltarom. Na zidu apside je Zlatna pala sa prikazom Hrista, Bogorodice, Svetog Jovana i Svetog Tripuna, kao i 16 drugih svetitelja. Rad je kotorskih zlatara iz XV vijeka.
natpis na zapadnoj fasadi. Ovo je skromna jednobrodna crkva, ciji je glavni brod podijeljen na tri traveja, istovremeno jedina gradjevina u gradu koja nije pretrpjela znacajnija ostecenja tokom zemljotresa. Crkva Svetog Luke ubrzo nakon izgradnje oslikana je freskama, od kojih su ostali samo fragmenti na juznom zidu. Ikonostas crkve je djelo daskala Dimitrija, rodonacelnika Bokokotorske slikarske skole Rafailovic iz XVII vijeka. Ova crkva je nekada bila katolicka, ali je kasnije data na koriscenje pravoslavnim vjernicima. Crkva ima dva oltara - katolicki i pravoslavni. Pod u crkvi je sacinjen od nadgrobnih ploca na zajednickim grobnicama kotorskih gradjana, jer su se sve do 30-tih godina sahranjivanja obavljala u samoj crkvi . 



























