Dobrodosli na festival plesa

Dragi ljubitelji plesa, sa velikim zadovoljstvom vas pozivamo da ucestvujete na Montenegro Dance Festivalu koji će se odrzati od 13. do 19. aprila 2009. godine.
Crnogorski plesni festival je puno vise nego festival. Osim takmicenja u razlicitim vrstama plesa, imacete sansu da posjetite jednu od najljepsih zemalja na svijetu i iskusite cuveno crnogorsko gostoprimostvo i jedinstveni mediteranski nacin zivota. Osjeticete kako izgleda biti na ulicama antickog grada koji je poznat po festivalima tokom cijele godine, grada u kome festivalska atmosfera traje 24 casa dnevno, i tako vec vijekovima. Uostalom grad Kotor nije bez razloga uvrsten u spisak svijetske kulturne bastine pod zastitom UNESCO-a, a grad Tivat je jedan najljepsih gradica na Jadranu. Biti ucesnik festivala u ovakvom gradu i okruzenju je jedinstveno i neponovljivo zivotno iskustvo.
Koncept Montenegro Dance Festivala je da ujedini sve ljude, bez obzira na boju koze i sociolosko-kulturalne razlike. Cilj festivala je ujediniti ljude u njihovim razlicitostima.
Zato ce tokom festivala biti mnogo druzenja i interakcija medju svim ucesnicima i njihovi
m gostima. Imacete sansu pokazati svoje nacionalno naslijedje i kulturu, a istovremeno uciti i o drugim kulturama. Svakog dana ce se, poslije takmicarskog dijela, na gradskom trgu odrzavati zabave za takmicare i posjetioce.Imacete priliku i da u organizovanim izletima vidite prirodne ljepote Crne Gore, cak će biti organizovan i jednodnevni skijaski izlet. Vidjecete zasto je Crna Gora po misljenju mnogih najljepsa mediteranska zemlja. Kristalno cisto more, brojne kilometarske pjescane plaze, anticki gradovi osnovani jos u vrijeme starih Grka i Rimljana i mnoge druge crnogorske znametinosti ostavice vas bez daha.
Ukratko, osim sto cete biti dio jednog predivnog festivala, bice to i odmor o kakvom se samo moze sanjati.
Ucesnici će se takmiciti u vice vrsta plesa: Klasicni balet, Hip-Hop, Folklorni plesovi, Latinski plesovi, Tap, Contemporary i ostali plesovi i performance. Ziri ce osim plesa ocjenjivati i nagradjiviati koreografije i kostime.
Pravo ucesca na festivalu imaju sve plesne skole i grupe bez obzira na to da li su drzavne ili privatne, amaterske ili profesionalne. Ne postoji starosna ili bilo koja druga restrikcija.

Plesne skole i grupe i cijelog svijeta ce ucestvovati na festivalu, pa je to jedinstvena prilika da pokazete vase plesno umijece kao i tradiciju i kulturu zemlje iz koje dolazite.
Zahvaljuci pomoci TO Kotor i razumijevanju nadleznih u vladi Crne Gore, ucesnicima festivala nece biti potrebne vize za u ulazak u Crnu Goru, bez obzira iz koje zemlje dolaze. Sve eventualne vizne formalnosti ce se obaviti na aerodromu u Crnoj Gori i potreban vam je samo vazeci pasos i pozivno pismo organizatora festivala.
Sadasnja katedrala je trobrodna, nekoliko puta je renovirana, narocito nakon zemljotresa 1667. godine, kada su bili unisteni zvonici i dio fasade. Nakon zemljotresa, novi zvonici su izgradjeni u baroknom stilu. Narocitu paznju privlace rozete na fasadi koje su nekada bile romanicke, a danas su profilisane goticko-renesansnim motivima. Katedrala Svetog Tripuna posjeduje bogatu zbirku umjetnickih slika: Marina Lovrovog Dobricevica, Tripa Kokolje, Paola Veronezea, Verolima di Santa Kroce i drugih sjajnih umjetnika. U katedrali je i bogata kolekcija zlatnih i srebrnih relikvija, djela lokalnih majstora iz perioda od XIV do XVIII vijeka. Unutrasnjost katedrale oslikana je freskama koje su radili grcki majstori. Najznacajniji dio unutrasnje dekoracije je romanicko-goticki ciborijum iz XIV vijeka, koji se nalazi nad glavnim oltarom. Na zidu apside je Zlatna pala sa prikazom Hrista, Bogorodice, Svetog Jovana i Svetog Tripuna, kao i 16 drugih svetitelja. Rad je kotorskih zlatara iz XV vijeka.
natpis na zapadnoj fasadi. Ovo je skromna jednobrodna crkva, ciji je glavni brod podijeljen na tri traveja, istovremeno jedina gradjevina u gradu koja nije pretrpjela znacajnija ostecenja tokom zemljotresa. Crkva Svetog Luke ubrzo nakon izgradnje oslikana je freskama, od kojih su ostali samo fragmenti na juznom zidu. Ikonostas crkve je djelo daskala Dimitrija, rodonacelnika Bokokotorske slikarske skole Rafailovic iz XVII vijeka. Ova crkva je nekada bila katolicka, ali je kasnije data na koriscenje pravoslavnim vjernicima. Crkva ima dva oltara - katolicki i pravoslavni. Pod u crkvi je sacinjen od nadgrobnih ploca na zajednickim grobnicama kotorskih gradjana, jer su se sve do 30-tih godina sahranjivanja obavljala u samoj crkvi . 

Нема коментара:
Постави коментар